ISTORIJSKI ZBORNICI HUSREFA HADŽIALAGIĆA

GRADIŠKA – Zbornik kojeg čini sedam knjiga o prošlosti Gradiške počev od 1295. godine, kada se grad prvi put pominje u zvaničnim dokumentima, predstavljen je na maloj sceni “Karpe Diem” na savskoj obali.

Nesvakidašnje putovanje kroz vreme u kojem su učestvovali istoričari, profesori, glumci, pevači i drugi umetnici izavalo je veliku pažnju u ovoj sredini. Promocija knjiga odražana je u jedinstvenom ambijentu u blizini savskog mosta i rečnog prelaza kojeg istoričar Husref Hadžialagić, često pominje. Most i Sava, naveo je u svojim beleškama, svedoci su davnašnje prošlosti i obeležja života ovdašnjih ljudi.

Sedam knjiga o prošlosti Gradiške autora Husrefa Hadžialagića, rečeno je na promociji, imaju nemrljiv značaj za Gradišku i njenu okolinu.

-To je prvi put da je neko u knjigama obradio tako dug vremenski period. Obuhvaćeni su mnogi događaji, državne uprave, svetski uticaji na ovo područje, ekonomski i društveni napredak, značajne ličnosti ali i mnogi stanovnici. Husref je, prikupio mnoge dokumente u domaćim i evropskim arhivama koji svedoče o nastanku Gradiške pa sve do novijeg doba – naveo je profesor u penziji Hikmet Hadžialagić, Husarefov rođak i saradnik u prikupljanju istorisjke građe. Profesorica Radana Stanišljević je kazala da pisac ove hronike prati Gradišku u dužem vremenskom razdoblju obuhvatajući svu šarolikost ovoga grada, slojevitost njegove istorije.

-U njegovim knjigama na površinu izlaze rodoslovi uglednih porodica u Gradiški koji su stvarali ovaj grad sa svim njegovim znamenitostima, obeležjima, njegovoj prepoznatljivosti. Veliki je značaj knjiga Husrefa Hadžialagića jer je time trajno, od zaborava otrgnuto i sačuvano sve što je važno iz prošlosti grad na Savi – kazala je profesortica Radana Stanišljević, veoma nadahnuto govoreći o vekovima u rečima, dokumentima i na fotografijama koje je Hadžialagić priredio. Bojan Vujičić, istoričar u Zavičajnom muzeju označio je Hadžialagiće knjige “mikrokosmosom lokalne istorije”.

-Ta istorija bazirana je od rimskog doba do modernih vremena našeg grada. Vrednost knjiga je i u fotografijama, izvorima koje objavljuje. Takođe, obradio je i sve putopisce koji su pisali o Gradiški ili pohodili ove krajeve – rekao jeVujčić dok je Dragutin Kovačević, funkcioner gradske uprave naglasio je, tokom promocije, da je delo Husrefa Hadžialagića veoma vredno i značajno za Gradišku jer je on prikupio, obradio i na razumljiv i jednostavan način čitaocima približio posebnosti ovog kraja kroz njegovu istoriju. – To ima nemerljivu ulogu za buduće generacije koje u Hadžialagićevim knjigama mogu pronaći pouzdanu literaturu o Gradiški i okolini kroz vekove– kazao je Kovačević. Istoričar Husref Hadžialagić, koji zbog bolesti nije prisustvovao ovom jedinstvenom događaju, piše da je “u doba Rimljana  ovo naselje bilo važna raskrsnica puteva prema istoku i jugu Balkana, odnosno pristanište za rečnu rimsku flotu, što dovoljno govori o strateškom značaju u to vreme”. U srednjem veku, oko 1330. godine Gradiška se spominje kao slobodna varoš, mesto prelaska preko Save.


Ta važnost je rasla dolaskom Osmanlija a naročito Austrije. Sa šetališta na starom keju gde su pristajali brodovi na paru, ispraćani su turisti koji su se vozili za Sisak ili nizvodno prema Beogradu. To je bio deo originalne ponude za imućnije stanovnike Gradiške, zabeležio je Hadžialagić koji sećanje na rodni grad čuva na starim fotografijama, razglednicama i dopisnicama, na kojima su čarobni motivi sa Save, drevne vodenice i drveni most, gospoda sa šeširima i štapovima. Pre sto godina Gradiška je imala vozni red, a svaki građanin ili posetilac je mogao sesti u fijaker ili landauer (kočiju s pokretnim krovom) i uživati u vožnji gradskim ulicama – zabeležio je Husref Hadžialagić u svojim knjigama  podebljavajući tanane tragove izgubljenog  vremena.

Pesme o Gradiški

O Gradiški, njenim ljudima, ljubavima koje su nastale na dugim šetalištima, ispod lipa, kafanama, konjima i junacima napisano je mnogo pesama koje je obradio i zabeležio Husref Hadžialagić. Deo je komponovan i snimljen te postao deo muzičke baštine. Među njima su “U Gradiški na obali Save”, “Pokraj Save”, “Svud je kiša, svud je blato”, “Da sam ptica” i druge koje je, na promociji, na impresivan način otpevala Minja Šukalo iz Nove Topole, student solo pevanja na Akademiji umetnosti u Banjaluci.

1