Igrani film “Glas rata” i pozorišna “Glasovna predstava” je samo dio velike i snažne misije litvanske rediteljke, profesorke i glumice Karine Češujko na pronošenju istine o koncentracionom logoru Jasenovac i najvećem srpskom stratištu Donja Gradina kod Kozarske Dubice.

Karina je nedavno, zajedno s norveškim istoričarem Knutom Fluvikom Turesenom i izraleskim istoričarom specijalizovanim za izučavanje holokausta Giodenom Grajfom učestvovala na prvoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu, koju je organizovao Savez srpskih udruženja u Norveškoj.

– Za logor NDH, Jasenovac, i za Donju Gradinu saznala sam prije nekoliko godina od istoričara Sime Brdara na konferenciji u Rusiji. Zato sam organizovala nekoliko projekcija njegovih filmova u Litvaniji, Kazahstanu, Rusiji… To me podstaklo da dođem u Republiku Srpsku, da posjetim Jasenovac i Donju Gradinu, da razgovaram s narodom, potomcima ubijenih, da izučavam ovu temu i pokušam doprinijeti da se istina čuje što dalje – kazala je za Srpskainfo Karina Češujko.

Češujko je profesorka na Akademiji dramskih umjetnosti u Kaunasu, koja je s mladim glumcima iz Kaunasa i Litvanije, svojim bivšim i sadašnjim studentima, snimila film i režirala predstavu.

– Predstava je spoj litvanske i srpske kulture. Ovo je lični nastup, sadrži moja osjećanja, moje misli. A pošto su u Jasenovcu ostali mnogi srpski korijeni, vjerujem da su tu odgovori na pitanja sadašnjeg srpskog vremena. Zato je dio predstave posvećen Jasenovcu – objašnjava svoj pristup umjetničkom, scenskom prikazu svoga doživljaja logora Jasenovac u kojem je tokom Drugog svjetskog rata, na najzvjerskiji način, umoreno 700.000 Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista.

– Moji glumci me prate, bili su moji studenti, prošle godine su dobili diplome, a sada radimo na osnivanju sopstvenog pozorišta. Pokazala sam im filmove Sime Brdara, on je bio naš gost, predavač na klasi. Studenti su ovu temu shvatili, mislim, vrlo ozbiljno, pronašli odziv u njihovoj istoriji, inspirisao ih je sam Simo – objasnila nam je profesorka, napominjući da su “Glasovna predstava” i film “Glas rata” svijetla priča o kombinaciji kultura.

Istorija
– Ali, želim da kažem da predstava nije samo o logoru; vi Srbi imate bogatu istoriju, imate čime da se ponosite. Da, prošli ste kroz strašna vremena i odajem počast sjećanju u mom nastupu, ali to je svijetla priča o kombinaciji kultura … Radi se o vama i meni, radi se o najvažnijoj stvari na ovoj planeti, radi se o bezuslovnoj istini, ljubavi, koju treba tražiti bez obzira na sve, čak i ako za to vam treba cijeli život. Da li narod Litvanije ovo može da razumije? Svako ko sebe smatra čovјekom može ovo da razumiјe – uvјerena je Češujko, čija je uloga na širenju istine o Jasenovcu i Donjoj Gradini u svijetu na svim meridijanima, prema navodima istoričara Sime Brdara, grandiozna.

Umjetnička djela, film i pozorišna predstava koje ona režira su, smatra Brdar, inače autor mnogih dokumetarnih filmova na ovu temu, veliko, ali – nažalost nedovoljno shvaćeno djelo, jedinstven glas stradanja kozaračke djece, naše mladosti, zatrtog sjemena u ustaškom ognju Jasenovca i Donje Gradine.

– Više od deset godina proučavam uticaj, značenje glasa. Glas može da se smiri, ublaži napetost, privuče pažnju, čak se i zaljubiti u sebe, on hipnotiše, uliva povjerenje, ali takođe dočarava suprotne emocije i stavove. U meni je sazrijevala misao o glasovnom performansu, gdje bi glumci uticali, komunicirali samo uz pomoć zvukova, glasova, jer to nosi nevjerovatnu energiju. Upravo sam na temi Jasenovca i Donje Gradine prepoznala priliku da to iskažem s mladim glumcima, koji su odlično iznijeli svoje uloge – ističe litvanska glumica, opsjednuta teškom i bolnom srpskom istorijom, Drugim svjetskim ratom, stradanju Kozare i Potkozarja, logorima NDH.

Genocid
Svaki njen boravak ovdje, u Kozarskoj Dubici, suočavanje s genocidom u koncentracionim logorima, sa nevjerovatnim spoznajama o razmjerama zla, ulivao je novu snagu, davao ideju da načini korak više.

– Kada sam se vratila u Litvaniju, počela sam da radim s litvanskim studentima. Intuitivno, ne sluteći, davala sam im glasovne vježbe iz kojih je izrastao ispit. Povratne informacije su bile vrlo dobre i odlučili smo da nastavimo. Međutim, shvatila sam da, ako želim da napravim pravi prikaz, prije svega kao reditelj, moram da razgovaram o onome što me brine. A to je bila upravo tema odavde, o Jasenovcu. Tu je malo riječi, ali mnogo glasova koji bude snažnu emociju, ostavljaju jedinstvenu sliku, pečat vremena koji se ne može, niti smije osporavati – kazala je Karina Češujko, pojašnjavajući za Srpskainfo svoj doživljaj tragičnog mjesta za istoriju Srba, Jevreja, Roma…

Razumjela sam, veli ova Litvanka, šta je najvažnije za sve Srbe, za srpski narod. To je istina o slobodarskim htjenjima i stalna borba da svijet to sazna i pravilno vrednuje. U srpskim korijenima je mnogo snage, koja je vidljiva iz života srpskih predaka, djedova i drugih generacija koji živote nisu štedjeli ni u borbi za oslobođenje drugih porobljenih i poniženih naroda, smatra Karina Češujko, čiji nastupi, posebno scenski prikaz Dragotinje i Dragotinjaca, publiku na jedinstven način približava zavičaju pisca Sime Brdara i podneblju koje je svima u Potkozarju i Krajini blisko i razumljivo.

Knjiga o Srbima
– Naučila sam da je ta istorija jaka, tragična i bogata, osjetila sam da je u njenim korijenima mnogo snage, prkosa, odlučnosti da pobijedi u dokazivanju istine o vlastitom stradanju. Shvatila sam razmjere zla u Jasenovcu i Donjoj Gradini – navodi ona, iznoseći još neke planove.

– Pišem priče i imam nameru da izdam knjigu o Srbima. Moja razmišljanja nisu okrenuta samo ka istoriji, nego i ka kulturi srpskog naroda. Na taj način bih željela da zaokružim svoj dugogodišnji kontakt sa Srpskom i Srbijom. Želim da izgradim nešto svoje, emotivno i psihološko, da napišem književno djelo i time upotpunim svoje opredjeljenje i bliskost sa Srbima – kaže profesorka.

Tek nedavno saznala sam, napominje, da je moja prabaka živjela u Srbiji, ali je zbog ljubavi i udaje za moga pradjedu preselila u Ukrajinu.

Glumci
U dokumentarnom filmu “Glas rata“ igraju mladi litvanski glumci i studenti Akademije u Kaunasu, Migle Janutenaite, Mindaugas Gargasas, Dominikas Vaitekunas, Arvidas Sauciunas, Arvidas Sauciunas, Greta Dirmauskaite, Skaiste Grasite, Emilija Didelaite i Rugile Tamosauskaite.

Film je upućen na festival u Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, SAD, Italiju i još neke zemlje.

Pozorišne i filmske uloge
Karina Češujko posebno uspješnim smatra svoje pozorišne i filmske uloge. To su uloga Lize Karti u pozorišnom spektaklu “Prodavač kiše” Ričarda Neša na sceni u Moskvi, uloga Jevdokije Andrejevne u predstavi “Dani našeg života” Leonida Andrejeva, potom uloga u filmu “Zločin i kazna”…

Karina je prethodno, na srpskom jeziku priredila monodramu “Dragotinjci”, po tekstu Sime Brdara, koju je izvela u nekoliko gradova, među kojima su Gradiška, Novi Grad i Kozarska Dubica.

srpskainfo.com

0