Gradišku i Tuzlu spojili ekonomija, turizam i umjetnost

Iskustva Tuzle u oblasti ekonomije i različitim društvenim djelatnostima, koju sa Gradiškom povezuju događaji i ličnosti iz NOB-a, dragocjena su za grad na Savi na njegovom intenzivnom razvojnom putu.

To je konstatovano tokom nedavne posjete delegacije Gradiške Tuzli, gdje su o ekonomiji, turizmu, kulturi i umetnosti razgovarali Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške i Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, zajedno sa saradnicima.

Jedna od tema sastanka odnosila se i na razmjenu iskustava sa akcentom na projekte IPA fondova, odnosno prekogranične saradnje.

Na tom planu ova dva grada postigla su veliki uspjeh, ali je njihov cilj stalno napredovanje u interesu boljeg života građana.


Za nas je primaran ekonomski održiv razvoj, veći kvalitet života i uključenost građana u opsežnije društvene tokove, naglasio je Imamović, iznoseći dobre primjere u koje se prethodno uvjerio u Gradiški.


– Zajedno možemo razmijeniti dobre prakse i iskustva, turiste, udruženja i privrednike. Za to postoje odlične pretpostavke, jer je Gradiška osvojila sve međunarodne nagrade u sferi efikasnosti svoje administracije – naglasio je Imamović.

Kulturno nasljeđe
On je rekao da „u dijelu kulturnog nasljeđa ova dva grada, pored ostalog, veže narodni heroj Enver Šiljak koji je rođen u Gradiški, a snažan pečat otpora fašizmu ostavio je u Tuzli, gdje je proglašen za narodnog heroja“.


– U odnosima naših gradova treba da potenciramo ono što nas veže, a ne ono što nas razdvaja. Mnogo je više onoga što nas veže. Zajedno čuvamo uspomenu na narodnog heroja Envera Šiljka. To je veoma važan dio naše zajedničke tradicije koju njegujemo. Cilj nam je da taj iskreni odnos pun entuzijazma i poštovanja širimo, kako bi oni bili u funkciji ekonomskog razvoja – izjavio je tuzlanski gradonačelnik Imamović. Želimo u Gradiški da skinemo prašinu sa događaja i ličnosti, te da im odamo poštovanje, kazao je u Tuzli Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.


– Tradiciju kulturne baštine i našeg istorijskog postojanja na ovim prostorima želimo da prenosimo i na mlađe generacije. Naš odnos u kome baštinimo te vrijednosti daje nam veliku razvojnu šansu – kazao je Adžić.

Projekti
Saradnja ova dva grada, istakao je takođe gradiški gradonačelnik, ima za cilj unapređenje rada gradskih administracija, kako bi što više bile u funkciji građana i privrednika.

– Odlučni smo pokazati međunarodnoj zajednici da lokalne uprave Tuzle i Gradiške mogu biti efikasne. U tom kontekstu razmjena iskustava je obostrano veoma korisna, posebno u vezi sa međunarodnim projektima – rekao je Zoran Adžić.

Nakon razgovora u gradskoj upravi predstavnici dva grada posjetili su slana jezera, sojeničko naselje, muzej, galeriju Titovih portreta, turistički kompleks “Panonika”, muzej soli, kuću mladih, spomen-park sa bistama narodnih heroja i oslobodilačkih brigada NOB-a, gradski trg sa spomenicima i statuama poznatih književnika, slikara, istorijskih ličnosti…


Osim dva gradonačelnika obostrana iskustva razmenili su Dragana Ilić, zamjenica gradonačelnika i Bojan Vujinović, gradski menadžer iz Gradiške, te Nataša Perić, predsjedavajuća Gradskog vijeća Tuzle i Svjetlana Kakeš, rukovodilac Stručne službe za poslove gradonačelnika Tuzle.

Ljubavna priča
Povod za posjetu je dogovor o saradnji Tuzle i Gradiške na njegovanju sjećanja na Envera Šiljka, te očuvanju antifašističke tradicije NOR-a, kojoj se u ova dva grada posvećuje posebna pažnja.

Tokom sastanka gradonačelnika Tuzle i Gradiške, najavljeno je i snimanje dokumentarno-igranog filma “Ljubavna priča Envera Šiljka”, kako bi sve istorijske činjenice koje ih povezuju ostale trajno zapisane na filmskom platnu.

U javnosti je poznata tragična ljubavna priča između dva heroja Drugog svjetskog rata, Envera Šiljka i članice ilegalnog pokreta otpora u Tuzli Fride Laufer, koja je pogubljena u Jasenovcu. Dok su, u lance vezanog, Envera Šiljka ustaše kroz hodnike zatvora vodile na streljanje on je svojoj Fridi glasno pjevao “Jel ti žao što se rastajemo”, pjesmu koju je napisao nekoliko sati prije izvršenje smrtne presude.

Od tadašnje NDH optužen je za širenje komunističkih ideja, kao i Frida Laufer. Pjesma je postala trajni svjedok njihove velike i tragične ljubavi s početka Drugog svjetskog rata.

Enver je streljan 5. septembra 1941. Frida je odvedena u Jasenovac, gdje je zajedno sa njenim i Enverovim sinom rođenim u logoru likvidirana 1942. godine.

0