Nenad Janjetović

Među rijetkim, posebnim vrstama voća. a naročito povrća koje u selu Kremna kod Prnjavora uzgaja Nenad Janjetović, izdvaja se plavi paradajz, što ovog ljeta izaziva veliku znatiželju njegovih komšija i ostalih koji slučajno svrate i zavire u njegov plastenik.

O plavom paradajzu, ali i kupusu, luku, krompiru, potom aroniji te starim sortama voća koji su bremenito rodili, Nenad, bivši oficir JNA, a sada penzioner i ljubitelj prirode u kojoj pronalazi smisao i crpi životnu energiju, priča na dugo i na široko.

Sjeme plavog paradajza, kaže, donio je iz Slovenije i ovog proljeća odlučio da se, za vlastite potrebe, okuša u toj proizvodnji.

Prva sorta plavog paradajza porijeklom je iz Bugarske, Amerike te Čilea i Galapagosa, koja se zove Indigo rose, priča Janjetović koji je istražio mnoge karakteristike ovog povrća, posebno njegovo porijeklo, svojstva plodova, način uzgoja, zvanično je dospjela na tržište prije pedeset godina.

Ali popularnost ove vrste paradajza je došla mnogo kasnije, kada su naučnici otkrili da su njihovi plodovi veoma korisni za ljudsko zdravlje.

-Postoji više od 30 sorti plavog paradajza. Posjeduje nekoliko nijansi, sa ljubičastim, crvenim, žutim, smaragdnim i bijelim nijansama ali je plava boja u osnovi, ona preovladava. Uočio sam nekoliko prednosti plavog paradajza koji se, na sobnoj temperature može sačuvati u svježem stanju dva puta duže od crvenog – kaže ovaj zaljubljenik u priorodu i svoju baštu.

Sadnice ovih sorti mogu se saditi u zemlju mnogo ranije nego standardne, ovde odomaćene vrste pardajza.

– Plavi paradajz je otporan na hladnoću i izdržava proljećne mrazeve do minus tri stepeni, a ako su oštećeni, brzo se obnavljaju – objašnjava za Srpskainfo naš sagovornik, penzioner povrtar i voćar svojstva novih ali mi drevnih vrsta koje bujaju u njegovoj bašti i u vrtu.

Plavi paradajz, kaže on, nije potrebno mnogo zalijevati, štititi od insekata i biljnih bolesti, jer se on samostalno bori protiv toga, zbog čega je u prednosti u poređenju sa drugim vrstama povrća.

– Plodovi najčešće teški su od 150 do 300 grama, egzotičnog okusa, kiselkasti, mada su pojedine sorte naglašeno slatke pa čak i okusa koji ima nešto zajedničko sa borovnicom ili aronijom. Dio ploda, koji djeluje sasvim dekorativno u svakom vrtu, na kome pada direktna sunčeva svjetlost postaje plava, a kada je potpuno uzri postaje ljubičasto-crna. Drugi dio ploda, njegov vrh je crveno-ružičast, narančast ili čak prugast, ovisno o sorti – objašnjava Nenad suštinu ali i mnoge prednosti konzumiranja plavog paradajza.

Naročito je izučio pozitivan uticaj na zdravlje ljudi, te predusretljivo, sa velikim zadovoljstvom, prepričava i tu lekciju.

– Plavi paradajz ima protuupalna svojstva, blagotvorno djeluje na kožu i pomaže jačanju imunološkog sistema. Ova svojstva se odnose na sadržaj antocijana u plavim paradajzima, koji su antioksidanti – kazao nam je Janjetović, uvjeren da je u prirodi, u pitomini okoline Prnjavora, pronašao mjesto zdravog života a u povrću, voću, ljekovitim travama, eliksir zdravog života i dugovečnosti.

Jabuka kiseljača iz Svodne

U Nenadovom voćnjaku, među stablima šljive, kruške, trešnje, grmovima aronije, kupine, maline, borovnice i drugog voća, upadljiva je veoma rodna jabuka, krupnih zelenih plodova od čije težine su grane povijene. – To je kiseljača, stara domaća jabuka čiju sadnicu sam donio iz rodnog sela Svodna pored Novog Grada.

To je zimska vrsta jabuke koja svake godine bogato rađa a mene podsjeća na djetinjstvo, kada sam bosonog čuvao stoku, pentrao se velikim krošnjama ovih jabuka, ljeti ih bacao, gađao koješta a u kasnu jesen i zimu sam ih jeo i uživao u tom okusu – ispričao nam je Nenad o svojoj jabuci, sjetnu priču iz djetinjstva i zavičaja.

srpskainfo.com

0