Slovenija i Srpska posjeduju ELIKSIR ZDRAVLJA u prirodi

 


Fudbalski znalci i nostalgičari u državama bivše Jugoslavije sa velikim poštovanjem sećaju se Brane Oblaka koji je u ljubljanskoj Olimpiji, splitskom Hajduku, nemačkim klubovima Šalke i Bajern odigrao nekoliko stotina utakmica. Boje jugoslovenske reprezentacije branio je 46 puta.

Oblak, koji sa suprugom Helenom, inače slikarkom, živi u Škofijama kod Kopra, za Srpskainfo kaže da prati fudbalska dešavanja u regionu, ali je najviše posvećen svome vrtu, šetnji, pešačenju, biciklizmu, svojim psima i traganju za gljivama.

– Sada sam na rehabilitaciji posle operacije kičme. To je posledica tridesetogodišnjeg profesionalnog bavljenja sportom. Ovde u Škofijama nam je lepo, tu smo kupili staru kuću od kamena i renovirali je. Tokom sedmice često odlazimo u Ljubljanu, gde supruga radi – kaže Oblak.

Oblaku je, tokom čestih druženja, Republiku Srpsku, Krajinu i Banjaluku sadašnjeg doba približio Nenad Janjetović iz Prnjavora.

– Nenadu sam zauvek zahvalan što mi je pokazao i naučio kako je život jednostavan, kako treba biti blizak prirodi i odatle crpeti snagu. Slovenija, kao i Banjaluka sa okolinom imaju veliko bogatstvo u prirodi, a to treba čuvati, negovati i koristiti na pravi način – kaže Oblak.

Proslavljeni fudbaler objašnjava svoju životnu filozofiju i kaže da vrednosti na koje je Nenad ukazao njemu njegovoj porodici, mojoj deci, sada uveliko poštuju i drže ih se.

– Stalno vozim bicikl na relaciji Ljubljana – Kopar, to je otprilike 120 kilometara. Najčešće vozim po staroj cesti, ali i po brdima. I puno pešačim, četiri puta sam bio u Španiji i prepešačio takozvani Božji put od 1.600 kilometara – kaže Oblak, strastveni ljubitelj pasa i drugih životinja.

Ipak, Oblak ne može pobeći od fudbala niti fudbal uteći iz Oblaka. Ovaj bivši fudbalski as rođen 27. maja 1947. godine u Ljubljani bio je igrač sredine terena, trkač, ali i znalac, fizički natprosečno spreman, sa tačnim pasom, funkcionalnim driblingom i preciznim šutom, napisali su fudbalski stručnjaci.

– Liga tadašnje države bila je među najboljima u Evropi. Naprimer, Crvena zvezda je bila u rangu sadašnje Barselone. Kada crveno-beli rašire igru na terenu, ne znaš gde si. Partizan se oslanjao na odlične špiceve i forsirao igru po krilima, Hajduk je bio taktički besprekoran sa pojedincima koji su mogli sami da reše i najteže mečeve – smatra Oblak komentarišući igru svoje generacije.

Kvalitet jugoslovenskog fudbala bio je, kaže, na visokoj ceni, imao ugled u svetu, što je potvrđeno pozivom na Peleovu oproštajnu utakmicu protiv Brazila.

– Na Marakani je bilo 183.000 gledalaca, a iako sam do tada odigrao mnogo utakmica, trema je bila prisutna. Bila je to sjajna predstava, poveli smo sa 1:0 golom Jurice Jerkovića, a drugi go za Jugoslaviju dao je Dragan Džajić. Na kraju je bilo 2:2. Ja sam na poluvremenu dobio dres od slavnog Pelea – prisetio se Oblak svojih velikih utakmica.

Žali što je nivo fudbalske igre sada neuporedivo lošiji, a razlog je nepoverenje prema mladim igračima.

– Niko u klubovima nema strpljenja za svoju decu. Zašto postoje omladinske lige ako juniori ne dobijaju šansu nego se dovode drugorazredni i trećerazredni igrači. Kupuju se nabrzaka, a pošto ništa vredno ne urade brzo i odlaze. A klinci, ako neko i iskaže talenat, brzometno se prodaju, a onda zbog mladosti i neiskustva negde, tamo daleko, gube identitet i nestaju, propadaju zauvek – uveren je legendarni fudbalski as, po mnogima najbolji fudbaler u istoriji ovog sporta u Sloveniji.

Reprezentativna karijera

Brane Oblak debitovao je za reprezentaciju Jugoslavije 6. maja 1970. u susretu protiv Rumunije (0:0) u Bukureštu, a ustalio se u državnom timu kada je selektor postao Vujadin Boškov.

Učestvovao je u ,,Kupu nezavisnosti Brazila” 1972, ,,srebrni jubilej” u reprezentaciji proslavio je odličnom igrom 13. februara 1974. u nezaboravnoj ,,majstorici” protiv Španije (1:0) u Frankfurtu, a poslednju utakmicu u dresu s državnim grbom odigrao je 8. maja 1977. protiv Rumunije (0:2) u Zagrebu.

Učestvovao je na Svetskom prvenstvu 1974. u Nemačkoj i na finalnom turniru Kupa evropskih nacija 1976. u Beogradu i Zagrebu.

srpskainfo.com

0