Važno mjesto u rediteljskoj karijeri i životu Zdravka Šotre imaju Krajina u kojoj je snimio nekoliko filmova i drama; Banjaluka gdje je režirao prvu predstavu, Gradiška iz koje potiče njegov saradnik i prijatelj Borislav Nježić, te rodna Hercegovina.
Odlučili da starost provedu u gradu na Savi Štefica i Uroš Opačić, Zagrepčani kojima se Gradiška dopala prilikom proputovanja ovim mjestom u Republici Srpskoj, odlučili su da napuste glavni grad Hrvatske, gdje imaju potomke, rodbinu, prijatelje i stan, te ovdje nastave penzionerski život.
U skromnoj radionici punoj starinskog alata u Gradiški, Dragan Glamočić koji je u ovom mjesto doselio iz Donjeg Vakufa pravi buradi, kace, svadbarske buklije, košnice za pčele i druge drvenarije.
Svetosavska nagrada Gradske uprave Banjaluka ohrabrila je Aleksandru Škorić, najbolju učenicu banjalučke Građevinske škole, koja je u najvećem gradu Republike Srpske nastavila nizati uspjehe započete tokom školovanja u rodnoj Gradiški.
Poslije završene Gimnazije jezičkog smjera, Slobodan Savković iz Gradiške nekoliko godina nije imao posla niti šanse da dođe do radnog mjesta u struci koju je izučio, sve dok nije odlučio da se okuša u konobarskom zanatu.
Ispred davno opustjele škole u Bereku kod Nove Topole, u centru sela, dominira stogodišnja lipa koja zauzima važno mjesto u spomenarima mještana, većinom bivših učenika.
Šerif Đogić, porijeklom iz sela Šumatac kod Velike Kladuše, bivši građevinski pomoćnik, čistač i kopač kanala, tokom radnog vijeka školovao se u Sloveniji, postao službenik, informatičar i pisac popularnog romana „Sudbonosni susret“.
Da bi sebi sačuvala radno mjesto, a školu za selo, učiteljica Martina Škorić prepisala je svoja dva sina, učenika prvog i drugog razreda, iz Gradiške u Grbavce.
Dugogodišnji ribolovac Ahmet Sarač iz Gradiške, koji najviše vremena provodi na Savi, ulovio je početkom decembra u ovoj rijeci nekoliko rijetkih vrsta ribe.
Memorijalni turnir u čast Remze Suhonjića, koji je preminuo prije 5 godina, okupio je početkom decembra u Gradiški 82 igrača iz nekoliko država, čime je potvrđena duga i bogata tradicija drevne igre na crno-bijelim poljima u Lijevču.
Učesnici “Francuske večeri” krajem novembra u Gradiški, osim slanih jela i vina po francuskoj recepturi, usluženi su kolačima Roberta Hromalića, najpoznatijeg hrvatskog slastičara koji je ovaj zanat usavršio u Francuskoj.
Priglavke, čarape, peškire, stolnjake i druge ručne radove od vune i platna Ana Kelečević (81) iz Mrčevaca kod Laktaša neumorno izrađuje, bez obzira što je ušla u devetu životnu deceniju.
