HEROINA, I NAŠA I SVJETSKA Lepa Radić simbol otpora i u Americi

Poznati američki reper Ajs Kjub prošle godine, za vrijeme nemira i protesta u Americi, na društvenim mrežama je objavio fotografiju naše heroine Lepe Radić pred vješanje u Drugom svjetskom ratu.


Fotografija nije imala nikakav opis, ali je veliki broj komentara pokazao da su njegovi pratioci prepoznali o kome se radi i kakva je poruka Lepa Radić je prepoznata kao simbol otpora i borbe za slobodu.

Lepa Radić (17), narodni heroj iz Drugog svjetskog rata, porijeklom iz Gašnice kod Gradiške, koju su Nijemci 11. februara 1943. godine objesili u Bosanskoj Krupi, postala je simbol otpora u svijetu.

Kjub je poznat po borbi za građanska prava, a na društvenim mrežama ima više od 30 miliona pratilaca.

Portugal, Španija i Indija
Lepa Radić je prepoznatljiva širom svijeta kao simbol za slobodu, hrabrost i otpor, smatra Davor Simišić, predsjednik Centralnog KUD “Lepa Radić” u Gradiški i inicijator izgradnje spomen-domaćinstva ove heroine.

– Objava Ajs Kjuba nije izuzetak. Njene fotografije i citati se često nalaze uz članke koji osuđuju nepravdu, a veličaju borce za slobodu. Zemlje Latinske Amerike, Sjedinjene Američke Države, Portugal, Španija i Indija čine samo jedan dio svijeta u kojima Lepu Radić prepoznaju i identifikuju kao pozitivnu istorijsku ličnost – rekao je Simišić za Srpskainfo, navodeći i druge umjetnike kojima je Lepa inspiracija.


Brazilska umjetnica Marina Amaral obrađivala je fotografije ove narodne heroine iz Potkozarja. Amaral je inače u svom radu stavila akcenat na istorijske crno-bijele fotografije.

Poznati makedonski umjetnik, slikar, grafičar i dizajner Zoran Kardula obrađivao je portrete narodnih heroina, među kojima i Lepe Radić. Albert Soler Ruda, španski istoričar i ilustrator, nedavno je uradio ilustraciju scene vješanja Lepe Radić.

Jedan od njenih najljepših portreta naslikala je Nada Novaković, poznata jugoslovenska slikarka. Portret je objavljen u okviru izložbe „Restauracija u toku“, koju je organizovao Istorijski muzej BiH.

Knjiga “Žene BiH”
U knjizi „Žene BiH“, podsjeća Simišić, nalazi se takođe portret Lepe Radić, koji je ilustrovala Mirna Katarina. U okviru promocije knjige portret je objavljen i na posterima, bedževima i cekerima.

Dragoje Lukić je u knjizi “Rat i djeca Kozare” napisao kako je Lepa sjedila na klupici pod lipom iznad djedove kuće i čitala neku od zabranjenih knjiga dobijenih od strica. Odmah nakon aprilskog bombardovanja i ulaska njemačkih trupa Lepa je od strica Vladete saznala za pripreme oružanog ustanka i odmah se uključila u rad, pomažući stricu da sakrije oružje prikupljeno od Jugoslovenske vojske, koja je prije toga kapitulirala.


Lukić piše da su Vladeta i Lepa noću čistili puške u Jankovića gaju, pod metalnim sjajem mjesečine. Čim je u julu podignut ustanak na Kozari, u partizane su otišli Lepin otac, stričevi Vladeta i Voja, i strina Jovanka. U Gradiški su, podstaknuti ovim inicijativama, odlučili da odaju počast Lepoj Radić, narodnom heroju svoga kraja, čija bista se nalazi u gradskom parku.

Spomen-kuća
Centralno Kulturno-umetničko društvo „Lepa Radić“izradilo je projekat spomen-kuće u njenom rodnom selu Gašnica. Osnovni cilj projekta je, kaže Davor Simišić, izgradnja kompleksa na 4.000 kvadrata posvećenog čuvanju uspomene na Lepu.

– Naša iskrena želja je da izgradimo mjesto za održavanje obrazovnih, vaspitnih, kulturnih, sportskih, rekreativnih i drugih sadržaja. Ime i djelo, njen podvig u borbi protiv okupatora treba njegovati – smatra Simišić.


Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić naveo je da gradska uprava podržava izgradnju spomen-kompleksa, jer se to uklapa u koncept gradskih vlasti da vrate sjećanje na istorijske ličnosti Gradiške.

HEROJSTVO
Lepa Radić je jedna od najmlađih narodnih heroina Jugoslavije. Rođena je 19. decembra 1925. godine u slobodarskoj porodici Radića, u Gašnici kod Gradiške. U ratu je pokazala neviđeni heriozam, požrtvovanost i liderske sposobnosti.

Početkom 1943. godine, tokom Četvrte neprijateljske ofanzive, u Podgrmeču je predvodila zbijeg ranjenika i stanovništva. Zarobili su je Nijemci. U Bosanskoj Krupi je obješena 11. februara 1943. godine. Za narodnog heroja Jugoslavije proglašena je 20. decembra 1951. godine.

srpskainfo.com

0